U prvom dijelu EIB-ove ankete o klimi za razdoblje 2021. – 2022. istražuju se stajališta građana o klimatskim promjenama u svijetu koji se ubrzano mijenja. Rezultati iz ovog priopćenja uglavnom se odnose na percepcije građana u pogledu klimatskih promjena te njihova očekivanja s obzirom na mjere koje će njihova država donijeti radi njihova suzbijanja.
- 76 % Hrvata misli da su klimatske promjene i njihove posljedice najveći izazov za čovječanstvo u 21. stoljeću.
- 85 % ih vjeruje da ih klimatska kriza brine više nego što brine njihovu vladu.
- 84 % ih smatra da klimatske promjene utječu na njihov svakodnevni život.
- 67 % ih misli da država neće uspjeti u drastičnom smanjivanju emisija ugljika do 2050., na što se obvezala prema Pariškom sporazumu.
- 64 % ih podržava strože vladine mjere kojima bi se ljude nagnalo na promjene u ponašanju.
- 78 % bi ih pozdravilo uvođenje poreza na proizvode i usluge koji najviše doprinose globalnom zagrijavanju.
- 91 % ih navodi da su letove na kratke udaljenosti spremni zamijeniti putovanjem brzim vlakovima s niskim onečišćujućim emisijama, u suradnji sa susjednim zemljama.
Ovo su neki od rezultata iz prvog priopćenja o anketi o klimi za razdoblje 2021. – 2022., koje je Europska investicijska banka (EIB) objavila 27. listopada. EIB je kreditna institucija Europske unije i najveći je zajmodavac na svijetu kad je riječ o projektima povezanim s djelovanjem u području klime.
Percepcija klimatske krize / Hrvatska u borbi protiv klimatskih promjena
86 % Hrvata vjeruje da ih klimatska kriza brine više nego što brine njihovu vladu. Zbog toga su prilično skeptični u pogledu sposobnosti svoje zemlje za ambicioznu zelenu tranziciju. Tek 33 % ih misli da će Hrvatska uspjeti u drastičnom smanjivanju emisija ugljika do 2050., na što se obvezala prema Pariškom sporazumu. Većina (67 %) misli da Hrvatska neće uspjeti u ispunjavanju ciljeva koje si je postavila u vezi sa smanjenim emisijama ugljika. Taj pesimizam dijeli 73 % građana koji naginju lijevoj strani političkog spektra, što je 15 postotnih bodova više nego u slučaju onih koji naginju desnoj strani tog spektra (58 %).
Shodno tome, gotovo dvije trećine (64 %) Hrvata podržava strože vladine mjere – slične onima uvedenima radi borbe protiv krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 – kojima bi se ljude nagnalo na promjene u ponašanju.
Istodobno, tek 7 % Hrvata smatra da globalno zagrijavanje nije izazvano ljudskim djelovanjem.
Rasprava o energiji
Na pitanje o tome na koji bi se izvor energije njihova zemlja trebala osloniti radi borbe protiv globalnog zagrijavanja, većina Hrvata odgovara da podržava obnovljive izvore energije (81 % ili 18 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 63 %) kako bi se prevladala klimatska kriza. Podrška obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj je slabije izražena među građanima mlađima od 30 godina (podržava ih njih 74 %). Među građanima starijima od 64 godine ta se brojka povećava za 15 postotnih bodova (89 %). Podrška obnovljivim izvorima energije prilično je ujednačena u svim dohodovnim skupinama: Daljnji razvoj obnovljivih izvora energija podržalo bi 80 % ispitanika s nižim primanjima u odnosu na njih 84 % s višim primanjima.
Ukupno gledano, podrška nuklearnoj energiji među Hrvatima je manja nego kod ostalih Europljana (4 % u odnosu na 12 %).
Naposljetku, Hrvati nisu toliko skloni mišljenju da bi se njihova zemlja trebala osloniti na štednju energije koliko su to ostali Europljani (9 % u odnosu na 17 %). Međutim, štednja energije zauzima više mjesto nego povećana uloga prirodnog plina (4 %).
Rješenja za borbu protiv klimatskih promjena koja uživaju najveću podršku među Hrvatima
Većina Hrvata (78 % ili 9 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 69 %) podržala bi uvođenje poreza na proizvode i usluge koji najviše doprinose globalnom zagrijavanju. Takav bi porez podržalo čak 77 % ispitanika s nižim primanjima. Hrvati podržavaju i uvođenje jamstva od najmanje pet godina na svaki električni ili elektronički proizvod (94 %) te zamjenu letova na kratke udaljenosti putovanjem brzim vlakovima s niskim emisijama (91 %). Podržavaju i „mekše” mjere poput pojačanog obrazovanja mladih i podizanja njihove svijesti o održivoj potrošnji (96 %).
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska izjavila je: „EIB-ova anketa o klimi pokazala je da Hrvati snažno podržavaju uvođenje novih okolišnih mjera, kao što su čistiji izvori energije, radi borbe protiv klimatskih promjena i zaštite njihove zemlje od razornih posljedica klimatskih promjena. Činjenica da su Hrvati itekako svjesni opasnosti koje proizlaze iz globalnog porasta temperature te su spremni podržati trenutno i odlučno djelovanje znači da ćemo svoje klimatske ciljeve moći ostvariti brže, a to je dobar znak. EIB je spreman pomoći Hrvatskoj da u najvećoj mogućoj mjeri doprinese izgradnji ugljično neutralnog, zelenog i održivog svjetskog gospodarstva, što je ključno za ograničavanje globalnog porasta temperature na 1,5 °C ili manje. Kao klimatska banka EU-a, težište ćemo staviti na čistu energiju, energetske uštede, održiva rješenja u području mobilnosti i projekte inovacija kako bismo osigurali uspješno izvršenje te zadaće. To što je u Hrvatskoj prisutna snažna podrška tim nastojanjima dobra je naznaka uspjeha naše globalne borbe protiv daljnjih klimatskih promjena kao najveće prijetnje opstanku čovječanstva s kojom smo danas suočeni.”
--
Tablicu u Excelu s neobrađenim podacima za 30 zemalja obuhvaćenih anketom preuzmite ovdje. Ključni rezultati četvrtog izdanja EIB-ove ankete o klimi prikazani su na mrežnoj stranici EIB-a kojoj možete pristupiti ovdje.
O EIB-ovoj anketi o klimi
Europska investicijska banka krenula je s četvrtim izdanjem svoje ankete o klimi, koja predstavlja iscrpno istraživanje o tome kako ljudi razmišljaju o klimatskim promjenama. Četvrto izdanje EIB-ove ankete o klimi provodi se u suradnji s tvrtkom za istraživanje tržišta BVA, a zamišljeno je kao podloga za širu raspravu o stavovima i očekivanjima u pogledu djelovanja u području klime. Više od 30 000 ispitanika sudjelovalo je u anketi provedenoj između 26. kolovoza i 22. rujna 2021., pri čemu je za svaku od 30 zemalja obuhvaćenih anketom odabran reprezentativni uzorak.
O Europskoj investicijskoj banci
Europska investicijska banka (EIB) je institucija Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njezinih država članica. Svoja dugoročna sredstva stavlja na raspolaganje za potrebe zdravih ulaganja koja doprinose ostvarivanju ciljeva politika EU-a u Europi i izvan njezinih granica. Europska investicijska banka djeluje u približno 160 zemalja i jedan je od najvećih multilateralnih zajmodavaca na svijetu kad je riječ o projektima povezanima s djelovanjem u području klime. Grupa EIB-a nedavno je donijela Plan djelovanja klimatske banke kako bi ostvarila svoj ambiciozni cilj da u desetljeću do 2030. osigura potporu za bilijun eura vrijedna ulaganja u djelovanje u području klime i okolišnu održivost te da se do 2025. više od 50 % EIB-ovih sredstva izdvaja za djelovanje u području klime i okolišnu održivost. U okviru Plana djelovanja, svi novi poslovi Grupe EIB-a od početka 2021. usklađeni su i s ciljevima i načelima Pariškog sporazuma.
O tvrtki BVA
BVA je tvrtka za istraživanja javnog mnijenja i savjetodavne usluge, a u svojem je sektoru prepoznata kao jedna od najinovativnijih tvrtki za istraživanje tržišta. BVA se specijalizirao za bihevioralni marketing, a u svom radu oslanja se na spregu podatkovne i društvene znanosti kako bi podatke pretvorio u izvor nadahnuća i udahnuo im život. Osim toga, BVA je član Svjetske neovisne mreže za istraživanje tržišta (WIN), globalne mreže koja okuplja neke od vodećih svjetskih igrača u području istraživanja tržišta i provedbe anketa, a ima više od 40 članova.