Zahvaljujući potpori Europske unije za digitalno obrazovanje u Hrvatskoj, više od 1 300 škola, 20 000 učitelja i 455 000 učenika uvodi nas u novo doba internetskog učenja.
Kad su u ožujku 2020. škole diljem svijeta zatvorile vrata, Ivana Mažar Marušić, učiteljica u Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića u Vukovaru bila je tek jedan od milijunȃ odgojno-obrazovnih djelatnika koji su se morali brzo prilagoditi novonastaloj situaciji. No za razliku od mnogih drugih, bila je spremna prijeći na nastavu na daljinu. „Bez obzira na to koji smo predmet poučavali ili koji su razred naši učenici pohađali, svi smo preko noći morali postati prvašići u svojoj novoj internetskoj školi.”
Još puno prije nego što je riječ „lockdown”, tj. „potpuno zatvaranje”, postala dijelom našeg svakodnevnog rječnika, Hrvatska je započela s radom na uvođenju svojih škola u digitalno doba. Ivanina škola odabrana je kao jedna od 151 sudionice u pilot-fazi projekta digitalizacije koji je u cijeloj zemlji pokrenuo CARNet, Hrvatska akademska i istraživačka mreža. U tim je školama 920 učitelja i više od 6 000 učenika dobilo prijenosna računala, tablete i opremu za prezentacije, ali i bolju internetsku vezu. „Zahvaljujući tome što su učitelji već dobili opremu i prošli stručno osposobljavanje, bili smo spremni za nastavu na daljinu u roku od dva dana nakon što su škole zatvorene”, prisjeća se Ivana.
U pravcu digitalizacije
Nakon pilot-faze uslijedila je druga faza projekta, s kojom se krenulo 2018. Plan je da se u Hrvatskoj do kraja 2023. u potpunosti digitalizira više od 1 300 osnovnih, srednjih i umjetničkih škola. K tome, više od 20 000 učitelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika proći će razne programe stručnog osposobljavanja. Cilj nije samo nabaviti informatičku opremu za sve škole u Hrvatskoj, već i educirati učitelje te stvoriti digitalne obrazovne sadržaje i tako podići razinu digitalne zrelosti hrvatskih škola.
Europska unija financirala je obje faze projekta, kojem je Europska komisija odala priznanje nagradom Regiostars kao jednom od najboljih projekata kohezijske politike u kategoriji „Vještine i obrazovanje za digitalnu Europu”. Samo za drugu fazu izdvojeno je više od 150 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda. A u priču je od samog početka uključena i Europska investicijska banka. Naš tim zadužen za inicijativu JASPERS, koji javnim tijelima i nositeljima projekata pruža savjete o strategijama, programima i projektima kako bi im pomogao u iskorištavanju europskih sredstava, pobrinuo se za to da ovaj projekt ugleda svjetlo dana.
Inovacije se ne svode tek na tehnologiju
„CARNetu pomažemo od trenutka kad je Hrvatska odlučila krenuti s pilot-fazom kako bismo pronašli najbolji način za provedbu projekta u čitavoj zemlji”, ističe Joanna Knast-Braczkowska, ekonomistica u Europskoj investicijskoj banci koja je radila na projektu.
Ta odluka pokazala se i više nego ispravnom. U usporedbi s početnom procjenom, 93 % škola koje su sudjelovale u pilot-fazi povećalo je razinu digitalne zrelosti, dosegavši razinu digitalno kompetentnih ili digitalno naprednih škola.
Što je digitalna zrelost škola?
- odlikuju se visokim stupnjem integriranosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT-a) u svoju obrazovnu ponudu i u upravljanje školom
- sustavno pristupaju razvoju digitalnih kompetencija djelatnika i učenika
- raspolažu adekvatnom IKT opremom za učionice, kabinete, djelatnike i učenike
- koriste IKT za unaprjeđenje načina poučavanja, razvijanje digitalnih obrazovnih sadržaja i vrednovanje postignuća učenika
najvažnijih aspekata projekta bilo težište koje je, uz infrastrukturu i opremu, stavljao na stručno osposobljavanje učitelja i obrazovne sadržaje. U tom smislu, iz pilot-faze izvučene su dragocjene pouke koje su uspješno ugrađene u drugu fazu”, ističe Teresa Calvete, viša ekonomistica Europske investicijske banke, koja je isto tako radila na projektu.
Učitelji se mogu služiti svim digitalnim obrazovnim sadržajima i raznim scenarijima poučavanja koje smatraju prikladnima za svoju nastavu.
A učitelji nisu jedini kojima to donosi korist. „Digitalni obrazovni sadržaji sad su stvarno lako dostupni. Možemo ih koristiti kad god to poželimo”, objašnjava Ana Čičak, srednjoškolka iz Zagreba. No Ana pridodaje da se ti sadržaji odlikuju još jednim važnim aspektom, kako za učenike tako i za novčanike njihovih roditelja. „U slučaju da nam neki dio kurikuluma nije jasan ili ako propustimo određene sate, više ne moramo plaćati instrukcije. Jednostavno posegnemo za dostupnim materijalima.”
Novo normalno
Baš kao i u ostatku svijeta, pandemija je naširoko uzdrmala hrvatski obrazovni sustav. COVID-19 neke je škole zatekao nespremnima. Pandemija je, međutim, samo potvrdila ono što je projektni tim već ionako znao. Zatvaranje škola jasno je ukazalo na važnost digitalne tehnologije u obrazovanju, i to ne samo za učenje na daljinu, već i za uobičajenu nastavu uživo. Mnoge škole u Hrvatskoj već su posegnule za tim novim načinima poučavanja i učenja.
Projekt će biti dovršen 2023. – godinu kasnije od prvobitno predviđenog – zbog poremećaja koje je u lancima opskrbe izazvao COVID-19. Njegov dovršetak označit će početak novog doba za obrazovanje u Hrvatskoj. Ivana je, kao i mnogi drugi, uzbuđena zbog „novog normalnog” koje donosi primjenu digitalne tehnologije u učionici. „Na nama je sad samo da svi ,rasturimo’ taj predmet”, zaključuje ona.
