Grupacija EIB je u 2015. odobrila zajmove u rekordnom iznosu od 84,5 milijardi EUR i mobilizirala preko 50 milijardi EUR u sklopu Plana ulaganja za Europu

Europska investicijska banka, najveća multilateralna financijska institucija na svijetu, danas je objavila da je 2015. odobrila zajmove u rekordnom iznosu od ukupno 84,5 milijardi EUR radi potpore ulaganjima u ključnu infrastrukturu i boljeg pristupa financijama širom Europe i čitavog svijeta, što je uključivalo rekordnu potporu ulaganjima MSP-a i još neviđeno kreditiranje projekata Grupacije EIB na području inovacija i borbe protiv klimatskih promjena.

Tijekom 2015., Grupacija EIB – tj. Europska investicijska banka i Europski investicijski fond – odobrila je 7,5 milijardi EUR novih sredstava koja su u sklopu Plana ulaganja za Europu bili osigurana jamstvima iz proračuna EU. Tim su sredstvima potpomognuta ukupna ulaganja u vrijednosti većoj od 50 milijardi EUR, što je približno 16% konačnog cilja od 315 milijardi EUR koliko bi se trebalo dosegnuti Planom ulaganja za Europu kroz razdoblje od tri godine.

EIB je u rujnu ustanovio Europski savjetodavni centar za ulaganja kao još jedan stup Plana ulaganja za Europu. Centar nositeljima projekata pomaže u privlačenju sredstava iz svih raspoloživih izvora. Tijekom 2015., Centar je odgovarao na zahtjeve za savjetima iz svih dijelova EU-a.

“Europa treba ulagati u inovacije, inovacije i još više inovacija, a upravo je to i bilo u žarištu rada Grupacije EIB. K tome, kako bi čim prije ostvarila svoje opće i posebne ciljeve, Grupacija EIB je s ulaganjima u sklopu Plana ulaganja za Europu krenula čak i prije uspostave Europskog fonda za strateška ulaganja. Djelovali smo brzo i od travnja smo mobilizirali preko 50 milijardi eura novih ulaganja. Ustanovili smo i Europski savjetodavni centar za ulaganja kao drugi stup Plana. Sada je i na Europi da se pobrine za to da njeni propisi budu naklonjeniji ulaganjima, što uključuje uklanjanje regulatornih prepreka i dovršenje unutarnjeg tržišta. To je treća sastavnica Plana ulaganja za Europu, koji bez toga ne može požnjeti uspjeh”, izjavio Werner Hoyer, predsjednik Grupacije EIB.

Grupacija EIB je u 2015. ugovorila rekordnu potporu ulaganjima u inovacije u ukupnom iznosu od 18,7 milijardi EUR novih zajmova za inovacije.

Potpora koju je Grupacija EIB tijekom 2015. pružila malim i srednjim poduzećima ne bi li im omogućila bolji pristup sredstvima uključivala je kako 29,2 milijarde EUR zajmova odobrenih preko domaćih partnerskih banaka, tako i do sada najveći godišnji angažman Europskog investicijskog fonda kao instrumenta Grupacije EIB okrenutog ponajprije financiranju rizika za potrebe MSP-a širom Europe.

EIB je osigurao gotovo 19 milijardi EUR za stratešku infrastrukturu kao podlogu za gradnju novih i unapređivanje postojećih bolnica, škola, sveučilišta, socijalnih stanova, luka, cesta i željeznica, kao i za osnovna ulaganja u vodnogospodarsku, energetsku i komunikacijsku infrastrukturu. Tu su bili i prvi programi ulaganja predviđenih ne bi li se državama članicama EU-a pomoglo da se nose s izvanrednim okolnostima vezanim uz još neviđeni priljev izbjeglica. Zahvaljujući svom jedinstvenom položaju, EIB je u mogućnosti poduprijeti ulaganja kojima se poboljšavaju uvjeti u zemljama iz kojih izbjeglice potječu, preko kojih ulaze u EU, kroz koje prolaze i koje su im odredište.

U svom poslovanju, Grupacija EIB se ne rukovodi nikakvim zemljopisnim kvotama, ali njeni su zajmovi okrenuti zemljama u kojima su ciljna ulaganja najpotrebnija. Zbog toga je izloženost banke u nekim od najosjetljivijih zemalja EU-a poput Cipra, Slovenije, Portugala, Mađarske i Grčke preko 9% BDP-a, pri čemu su krediti EIB-a u 2015. iznosili više od 1.700 EUR po glavi stanovnika u Sloveniji, Slovačkoj, Grčkoj i Latviji.

Grupacija EIB je najveći izvor sredstava za borbu protiv klimatskih promjena na svijetu. Prošle su godine zajmovi EIB-a odobreni u tu svrhu činili 26,5% ukupnog financiranja Banke, čime je nadmašen iznos koji se EIB obvezao osigurati za projekte borbe protiv klimatskih promjena, a koji je trebao iznositi najmanje 25% njegovih ukupno odobrenih sredstava.

Iznos zajmova vezanih uz borbu protiv klimatskih promjena dosegao je 20,6 milijardi EUR, što uključuje 10,1 milijardu EUR za klimatski obazriviji promet, 3,4 milijarde EUR za obnovljive izvore energije, 1,6 milijardi EUR za klimatske inovacije, istraživanja i razvoj te gotovo 1 milijardu EUR za prilagodbu klimatskim promjenama.

2015 je bila rekordna godina i kada su posrijedi zajmovi za energetsku učinkovitost. EIB je osigurao 3,6 milijardi EUR za programe smanjenja troškova grijanja i potrošnje energije u školama, bolnicama, tvrtkama i socijalnim stanovima kako u Europi, tako i izvan njenih granica. U zadnje četiri godine, iznos EIB-ovih zajmova za energetsku učinkovitost se više nego utrostručio.

“Klimatske su promjene glavni globalni izazov našega doba. U narednih pet godina osigurat ćemo gotovo 100 milijardi EUR za borbu protiv klimatskih promjena diljem svijeta. Presudan će biti naš rad s drugim multilateralnim razvojnim bankama kako bismo mobilizirali privatni kapital za ulaganja koja će doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena i načinu na koji im se prilagođavamo. Sve naše zemlje opredijelile su se za ostvarenje ambicioznih ciljeva glede održivog razvoja, ali javna ulaganja sama po sebi neće biti dostatna. Svi moramo raditi više na onome u čemu je Grupacija EIB najbolja: iskorištavanju i kataliziranju privatnih ulaganja za dobrobit našeg planeta”, izjavio je Werner Hoyer, predsjednik Grupacije EIB.

Grupacije EIB posluje po čitavom svijetu. U 2015. je odobrila 7,8 milijardi EUR zajmova izvan Europe. Zemlje proširenja EU-a i zemlje EFTA-e činile su najveću korisničku regiju izvan EU-a, pri čemu su zajmovi dosegli ukupno 2,7 milijardi EUR. Istočno susjedstvo je u 2015. dobilo 1,5 milijardi EUR sredstava EIB-a, mediteranske zemlje 1,4 milijarde EUR, Azija, Srednja Azija i Latinska Amerika 1,1 milijardu EUR, a još 1,1 milijardu EUR otišlo je Africi, Karibima i Pacifiku, zajedno s Južnoafričkom Republikom.

U ožujku prošle godine, EIB je dovršio i dodatno kreditiranje u iznosu od 180 milijardi EUR, koje su za razdoblje od 2013. do 2015. zatražili čelnici država i vlada Europe, a koje je potpomognuto dokapitalizacijom u iznosu od 10 milijardi EUR. Taj cilj je ostvaren devet mjeseci prije predviđenog roka.