Posljednjih godina Hrvatska bilježi sve češće poplave i suše, a tu su i sve veći gubitak biološke raznolikosti i posljedice klimatskih promjena. Sve to dovodi do štete na infrastrukturi, ali i prodora slane vode u priobalnim područjima ključnima za gospodarstvo.
Kako se očekuje, takvo stanje stvari samo će se još pogoršati, i to uz golemu cijenu za Hrvatsku. Prema jednoj procjeni Europske agencije za okoliš, klimatske promjene tu zemlju svake godine koštaju 2,5 milijarde eura.
„Kako klimatske promjene uzimaju maha, prijetnje povezane s vodom sve više dobivaju na težini, što od korisnika i gospodarskih subjekata u vodnom sektoru iziskuje ulaganja u rješenja kojima se omogućava ostvarenje višestrukih ciljeva”, ističe Beatriz Merino, direktorica za odnose s financijskim institucijama u Europi pri globalnoj neprofitnoj organizaciji za očuvanje prirode The Nature Conservancy, koja surađuje s privatnim sektorom, vladama, međunarodnim financijskim institucijama i zajednicama u više od 72 zemlje. „Prilagodba klimatskim promjenama nužna je u svim sektorima, ali ponajviše u vodnom.”
Kako bi Hrvatskoj pomogla da se nosi sa sve većim izazovima u području voda, Europska investicijska banka od listopada 2023. tijesno surađuje s organizacijom civilnog društva The Nature Conservancy ne bi li, kao financijska institucija Europske unije, prepoznala prilike za ulaganja u prirodna rješenja kojima bi se u Hrvatskoj mogli prevladati problemi povezani s prilagodbom klimatskim promjenama i sigurnošću opskrbe vodom.
„Suradnja organizacije The Nature Conservancy s Europskom investicijskom bankom pokazala se ključnom za otvaranje vrata daljnjem istraživanju koristi prirodnih rješenja u hrvatskim slivnim područjima”, napominje Irma Popović Dujmović direktorica programa slatkih voda za Hrvatsku pri organizaciji The Nature Conservancy.
- Saznajte više o tome kako EU svojim sredstvima pridonosi rastu malih poduzeća u Hrvatskoj
Prirodna rješenja za infrastrukturu i sigurnost opskrbe vodom
Premda se za zahvate u vodnom sektoru i dalje najčešće koristi tradicionalna infrastruktura, postoji sve veće zanimanje za pronalaženje alternativnih rješenja koja zajednicama donose višestruke koristi, što obuhvaća ljudsko zdravlje i dobrobit te otvaranje radnih mjesta, ali i veću otpornost usluga ekosustava (npr. slatkovodnih) i zaštitu biološke raznolikosti.
Upravo toj svrsi služe prirodna i hibridna rješenja.
Tim se rješenjima omogućava zaštita, održivo gospodarenje i obnova ekosustava, a ujedno se svladavaju i društveni izazovi poput klimatskih promjena, sigurnosti opskrbe vodom i elementarnih nepogoda. Zeleni zahvati (poput obnove šuma i močvarnih područja) u sprezi sa „sivom” infrastrukturom u nekim slučajevima mogu na troškovno učinkovit način unaprijediti pružanje usluga, a ujedno povećati i otpornost ekosustava te osnažiti zajednice.
Osim što pridonose sigurnoj opskrbi vodom, prirodna rješenja privlačna su ulagačima jer mogu istodobno zaštititi i obnoviti zdravlje i funkciju prirodnih ekosustava, a ujedno unaprijediti i gospodarenje zemljištem koje se koristi u poljoprivredne i druge općekorisne svrhe.
Primjerice, obnovom autohtonog šumskog pokrova mogu se očuvati zemljane naslage i poboljšati vlažnost tla, čime se unapređuje kakvoća vode te smanjuje opasnost od erozije, poplava i požara. Time se stvara i stanište za divlje biljne i životinjske vrste, kao i mogućnosti za rekreaciju te izvor šumskih proizvoda za ruralne zajednice, uključujući gljive, samoniklo bilje, med itd.
©Ciril Jazbec/The Nature Conservancy
Suradnja s lokalnim zajednicama
Unatoč njihovoj djelotvornosti, prirodna rješenja nerijetko se zanemaruju zbog nedostatnog poznavanja njihova potencijala, oskudnih lokalnih podataka i istraživanja o njihovoj učinkovitosti, kao i potrebe za poticajnom politikom i okvirom za uživanje zemljišta.
Europska investicijska banka i organizacija The Nature Conservancy surađuju s ključnim dionicima u Hrvatskoj kako bi ih se što bolje upoznalo s mogućim doprinosom prirodnih rješenja njezinoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama.
„Suradnja s organizacijom The Nature Conservancy kao našim partnerom iz civilnog društva omogućava EIB-u da podigne informiranost i osviještenost o golemim koristima prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama, sigurnost opskrbe vodom i biološku raznolikost”, ističe Hakan Lucius, voditelj Odsjeka za održivost u Europskoj investicijskoj banci.
Na ovoj inicijativi surađuju domaći subjekti poput Hrvatskih voda, Ministarstva okoliša i zelene tranzicije, Udruge gradova, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode te više hrvatskih nevladinih organizacija.
„Naše partnerstvo s organizacijom The Nature Conservancy u Hrvatskoj važan je korak u nastojanju da se sve veći izazovi s kojima se zemlja suočava kad je riječ o nedostatku vode i klimatskim promjenama prevladaju primjenom prirodnih rješenja”, napominje Slađana Ćosić, voditeljica ureda Grupe EIB-a u Hrvatskoj.
Presudno je da domaće institucije steknu uvid u troškove i koristi tih rješenja, kao i u to kako ih djelotvorno provesti. To se ponajviše odnosi na regije koje nisu upoznate s tim pristupima. Isto tako, važno je da se postojeće politike i propisi prilagode radi lakšeg planiranja i razvoja tih rješenja.
Zasad su utvrđene konkretne lokacije i prikladne, na prirodi temeljene mjere za rješavanje lokalnih problema u pogledu sigurnosti opskrbe vodom, a hrvatskim dionicima i dionicima iz Europske investicijske banke predstavljena je publikacija pod naslovom „Iskorištavanje moći rješenja temeljenih na prirodi s obzirom na izazove sigurnosti opskrbe vodom u Hrvatskoj”.
„U sljedećoj ćemo se fazi okrenuti pretvaranju tog interesa u djelo, pri čemu ćemo još dublje zaroniti u studije slučajeva ne bismo li stekli spoznaje koje će nam pomoći da ubrzamo širu primjenu prirodnih rješenja u Hrvatskoj”, objašnjava Irma Dujmović.
Naslovna slika @Chip Carron / The Nature Conservancy.
