Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva zajedničko djelovanje vlada, institucija, poduzeća i pojedinaca. Za donošenje utemeljenih odluka građana presudno je njihovo dobro razumijevanje izazova klimatskih promjena. Kako bi se utvrdilo do koje mjere javnost u Hrvatskoj razumije klimatske promjene, šesto izdanje EIB-ove ankete o klimi težište stavlja na informiranost javnosti o klimatskim promjenama s obzirom na tri ključna područja, a to su definicije i uzroci, posljedice i rješenja. Ispitanici su odgovarali na 12 pitanja, nakon čega su raspoređeni na ljestvici od 0 do 10, pri čemu 10 označava najvišu razinu znanja. EIB-ova anketa o klimi provedena je na preko 30 000 ispitanika u 35 zemalja, uključujući države članice EU-a, Ujedinjenu Kraljevinu, SAD, Kinu, Japan, Indiju i Kanadu te pruža dragocjen uvid u to koliko građani znaju o klimatskim promjenama.
Ključni rezultati
- Prema EIB-ovoj anketi, Hrvatska zauzima peto mjesto među 27 država članica EU-a (uz rezultat od 6,78/10), što je znatno iznad prosjeka EU-a koji iznosi 6,37/10. Vodeća u poretku je Finska (sa 7,22/10), a prate je Luksemburg (sa 7,19/10) i Švedska (sa 6,96/10). U provjeri znanja o uzrocima, posljedicama i rješenjima za klimatske promjene, Hrvatska je zauzela mjesto odmah iza Portugala, a ispred Danske.
- Praznine u sveukupnom znanju Stavljanje jačeg naglaska na moguća rješenja i daljnje korake omogućilo bi Hrvatima dodatno iskorištavanje svoje visoke osviještenosti o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena. Slično kao i u većini europskih zemalja, velik dio ispitanika iz Hrvatske nije znao da pooštravanje ograničenja brzine na cestama (84 % ispitanika) ili bolja izolacija zgrada (56 % ispitanika) mogu doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
Razumijevanje uzroka klimatskih promjena
Prvo područje ankete bavi se definicijom i uzrocima klimatskih promjena. Tu su Hrvati ostvarili rezultat od 7,21/10 (jednak prosjeku EU-a), što ih svrstava na 13. mjesto u EU-u.
- Kad je riječ o definiciji klimatskih promjena, većina hrvatskih ispitanika (njih 69 %) odabrala je točan odgovor („Dugoročan pomak globalnih klimatskih obrazaca”), dok ih tek 5 % vjeruje da su klimatske promjene prijevara.
- Više od tri četvrtine (tj. njih 81 %, što je 7 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a) svjesno je i da je glavni uzrok klimatskih promjena ljudsko djelovanje poput krčenja šuma, poljoprivrede, industrije i prometa. S druge strane, 11 % ih smatra da uzrok leži u ekstremnim prirodnim pojavama poput vulkanskih erupcija i toplinskih valova, dok 8 % misli da su klimatske promjene izazvane ozonskim rupama.
- Na pitanje koje tri države daju najveći doprinos emisijama stakleničkih plinova u svijetu, većina Hrvata (njih 68 %) točno je odgovorila da su to SAD, Kina i Indija. Međutim, gotovo trećina ispitanika (njih 32 %) odabrala je odgovor u kojem je ispuštena Kina, što ukazuje na to da nisu nužno upoznati s time da ta zemlja spada među tri države s najvećim emisijama, a kamoli s time da ispušta najviše ugljikova dioksida na svijetu.
Svijest o posljedicama klimatskih promjena
S obzirom na pitanje o posljedicama klimatskih promjena, Hrvati su ostvarili rezultat od 8,63/10 (pri čemu su zauzeli drugo po redu mjesto u EU-u), što je znatno iznad europskog prosjeka (od 7,65).
- 90 % ispitanika svjesno je da klimatske promjene povećavaju glad u svijetu tako što utječu na prinose poljoprivrednih kultura zbog ekstremnih vremenskih prilika.
- Isto tako, 90 % ih je točno naznačilo da klimatske promjene negativno utječu na ljudsko zdravlje (primjerice, mogu dovesti do povećanja količine onečišćivača zraka kao što su prizemni ozon i lebdeće čestice).
- Njih 84 % (tj. 13 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a) točno navodi da razina mora u svijetu raste.
- Preko tri četvrtine hrvatskih ispitanika (njih 81 % ili 12 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a) svjesni su utjecaja klimatskih promjena na migracije, uz porast prisilnog raseljavanja diljem svijeta.
Različito poznavanje koncepata i mjera borbe protiv klimatskih promjena
U posljednjem području ankete Hrvati su ostvarili rezultat od 4,49/10, što je iznad prosjeka EU-a od 4,25, no svejednako ukazuje na znatno slabije poznavanje mjera koje mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjene u usporedbi sa znanjem pokazanim u druga dva ispitana područja. Iz toga je jasno vidljiv opći trend prisutan u svim europskim zemljama, koje su tu većinom ostvarile slabije rezultate. S obzirom na postignuti rezultat u ovome području, Hrvati su zauzeli deveto mjesto među 27 država članica EU-a.
- Većina Hrvata (njih 83 % ili 11 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a) zna da uporaba određenih proizvoda može pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena.
- Njih 73 % isto tako točno ističe da je uporaba javnog prijevoza umjesto osobnog automobila korak u pravom smjeru (što predstavlja 8 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a).
- Međutim, tek manje od pola ispitanika (njih 44 %) svjesno je da je jedan od načina borbe protiv klimatskih promjena i rjeđa kupovina nove odjeće.
- Isto tako, manje od pola ispitanika (njih 40 %) zna da u tome može pomoći i bolja izolacija zgrada.
- Tek malen broj ispitanika (njih 16 %, što predstavlja deset postotnih bodova ispod prosjeka EU-a) zna da bi pooštravanje ograničenja brzine na cestama išlo u prilog ublažavanju klimatskih promjena.
- Konačno, većina Hrvata nije svjesna znatnog utjecaja koji na klimu ima uporaba digitalnih sadržaja, pri čemu ih tek 4 % (što iznosi 5 postotnih bodova ispod prosjeka EU-a) navodi da gledanje manje videosadržaja na internetu može doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
- Za razliku od većine zemalja Europe, u Hrvatskoj neznatna većina građana (52 %) točno navodi da je definicija pojedinačnog ugljičnog otiska „ukupna količina emisija stakleničkih plinova koje neka osoba proizvede na godišnjoj osnovi”.
Kao banka Europske unije, EIB nastavlja s ulaganjima u značajne projekte koji podupiru zelenu tranziciju Repubike Hrvatske. Skorašnji primjeri uključuju ulaganja u modernizaciju nacionalne željezničke mreže i voznog parka koje je omogućeno našim Okvirnim zajmom za revitalizaciju željeznice, kojim su poboljšani uvjeti prijevoza širom Hrvatske te smanjena ovisnost o fosilnim gorivima u sektoru transporta. Također, značajno je poboljšana sigurnost putnika i smanjeno vrijeme potrebno za putovanje. EIB također pomaže Hrvatskoj da postane energetski učinkovita zemlja pružajući savjetodavne usluge njezinom glavnom gradu Zagrebu za unapređenje energetske učinkovitosti javnih zgrada i dekarbonizaciju gradskog javnog prijevoza, uključujući tu i autobusni sustav.
Teresa Czerwińska, potpredsjednica EIB-a, izjavila je: „Negativne posljedice klimatskih promjena možemo ublažiti jedino zajedničkim radom, a Hrvatska u tome ima važnu ulogu. Jedan od ključnih koraka u jačanju našeg odgovora na klimatske promjene odnosi se na utvrđivanje i otklanjanje praznina u znanju, a EIB-ova anketa o klimi nudi konkretne prijedloge o tome odakle krenuti.
U EIB-u osiguravamo sredstva za borbu protiv klimatskih promjena, ali uviđamo i svoju ulogu u davanju doprinosa raspravi i obrazovanju u tom području.
Obrazovanje je moćan instrument promjene. Posvećeni smo tome da svoja sredstva nadopunimo inicijativama kojima se promiču klimatska osviještenost i znanje. Tako gradimo održivu budućnost u kojoj nitko neće biti zapostavljen.”
Osnovne informacije
Podaci i metodologija
Metodologiju anketiranja, upitnik i cjelovite podatke možete preuzeti ovdje.
O Europskoj investicijskoj banci
Europska investicijska banka (EIB) institucija je Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njezinih država članica. Djeluje u više od 160 zemalja, a svoja dugoročna sredstva stavlja na raspolaganje za potrebe zdravih ulaganja koja doprinose ostvarivanju ciljeva politika EU-a. Više o EIB-u i obrazovanju o klimi možete doznati ovdje.
O tvrtki BVA Xsight
BVA Xsight tvrtka je koja utire nove putove u području istraživanja tržišta i savjetodavnih usluga.