Prema rezultatima godišnje ankete o klimi, iza koje stoji Europska investicijska banka (EIB), većina hrvatskih građana uviđa potrebu da svoj način života prilagodi posljedicama klimatskih promjena. Ispitanici su tako klimatske promjene stavili na drugo mjesto među najvećim problemima s kojima se njihova zemlja suočava, odmah iza troškova života. Mnogi smatraju da će se ulaganjem u prilagodbu u sadašnjem trenutku ne samo ojačati gospodarstvo, već i spriječiti veći troškovi u budućnosti.
Ključni rezultati
- Čak 96 % hrvatskih ispitanika navodi da je prilagodba klimatskim promjenama važna za njihovu zemlju. Među njima, 40 % ih ističe i da bi je trebalo smatrati prioritetnom.
- Njih 90 % slaže se da su hitna izdvajanja za prilagodbu klimatskim promjenama potrebna već danas kako bi se u budućnosti izbjegli još veći troškovi.
- Isto tako, 89 % ispitanika smatra da ulaganja u prilagodbu mogu pridonijeti otvaranju radnih mjesta i jačanju domaćeg gospodarstva.
U proteklih nekoliko godina Hrvatsku su pogodile žestoke oluje, šumski požari i suše koje su za sobom ostavile razorne posljedice.
Kako prirodne nepogode postaju sve učestalije i snažnije, raste i danak koji gospodarstvo plaća klimatskim promjenama. Znanstvenici upozoravaju da će te nepogode postajati sve skuplje. Prema izvješću Europske agencije za okoliš[1], Europa se trenutačno zagrijava najbrže od svih kontinenata, a očekuje se da će s porastom globalne temperature i ekstremne vremenske pojave uzeti maha. To pogoršanje izlaže infrastrukturu znatnim pritiscima te ugrožava stabilnost globalne opskrbe vodom i hranom, što ukazuje na hitnu potrebu za sveobuhvatnim strategijama prilagodbe klimatskim promjenama.
„Žestoke oluje, šumski požari i suše koji su nedavno poharali Hrvatsku naglasili su prijeku potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama. Kako se klimatske promjene nepovoljno odražavaju na sve ključne sektore, pa tako i na infrastrukturu, promet, poljoprivredu i turizam, EIB-ova potpora prilagodbi klimatskim promjenama igra presudnu ulogu ne samo u očuvanju sredstava za život, već i u učvršćivanju temelja domaćeg gospodarstva. Financiranjem projekata kojima se štite zajednice i jačaju osnovne gospodarske djelatnosti pomažemo Hrvatskoj u osiguravanju gospodarske budućnosti. Time što ulažemo već danas, jačamo otpornost na klimatske izazove sutrašnjice, a ujedno vodimo brigu i o kontinuiranom gospodarskom rastu i sigurnosti njezinih građana”, izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.
EIB je danas objavio rezultate svoje sedme godišnje ankete o klimi, u kojoj je više od 24 000 ispitanika iz EU-a i SAD-a iznijelo svoja stajališta o klimatskim promjenama. Anketa je u Hrvatskoj provedena u kolovozu 2024., a u istraživanju je sudjelovalo 1005 ispitanika.
Važan problem, ali i gospodarska prilika
Baš kao i u prethodnim anketama EIB-a o klimi, hrvatski ispitanici još jednom su klimatske promjene stavili na drugo mjesto među najvećim izazovima za njihovu zemlju, odmah iza troškova života, pri čemu smatraju da je prilagodba klimatskim promjenama od goruće važnosti: :
- Čak 96 % ih uviđa potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama (što je slično prosjeku EU-a). Točnije, njih 40 % (što je 10 postotnih bodova ispod prosjeka EU-a od 50 %) smatra da je u nadolazećim godinama prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj prioritetna , a 56 % ih misli da je važna, ali ne i prioritetna.
Prilagodba klimatskim promjenama promatra se i kao gospodarska prilika i dugoročno ulaganje za zemlju:
- 90 % ispitanika smatra da prilagodba klimatskim promjenama iziskuje ulaganja u sadašnjem trenutku kako bi se izbjegli veći troškovi u budućnosti (u usporedbi s njih 85 % na razini EU-a).
- 89 % ih navodi da ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama mogu pridonijeti otvaranju radnih mjesta i jačanju domaćeg gospodarstva (u usporedbi s njih 86 % na razini EU-a).
Utjecaj klimatskih promjena i mijenjanje načina života
Premda hrvatski ispitanici uviđaju gospodarske prilike koje donose mjere prilagodbe posljedicama klimatskih promjena, to što su osobno doživjeli ekstremne vremenske pojave dodatno jača njihovu svijest o hitnosti djelovanja:
- Njih 91 % (što je 11 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 80 %) u proteklih je pet godina doživjelo barem jednu ekstremnu vremensku pojavu. Točnije, njih 65 % bilo je pogođeno ekstremnom vrućinom i toplinskim valovima, 49 % ih je doživjelo snažnu oluju ili tuču, a 36 % ih se suočilo sa sušom.
Posljedice ekstremnih vremenskih pojava opipljive su i raznorodne.
- 74 % hrvatskih ispitanika navodi da je pretrpjelo barem jednu izravnu posljedicu ekstremnih vremenskih pojava (što je šest postotnih bodova iznad europskog prosjeka od 68 %). Njih 26 % suočilo se s nestankom struje ili problemima u opskrbi energijom, 26 % pretrpjelo je štetu na imovini (poput oštećenja krova, plavljenja, klizanja ili erozije tla), a 23 % suočilo se s poremećajima u prometu (poput zatvaranja cesta, rušenja mostova ili kašnjenja u javnom prijevozu).
U tom smislu, hrvatski građani svjesni su potrebe za prilagodbom:
- Njih 74 % uviđa da će zbog klimatskih promjena morati prilagoditi svoj način života.
- Njih 29 % pretpostavlja da će se morati preseliti na neko manje klimatski ranjivo mjesto, čak i u blizini (radi izbjegavanja poplava, šumskih požara ili drugih ekstremnih vremenskih pojava).
- Njih 27 % navodi da će se morati preseliti u neko hladnije područje ili zemlju.
Osobna prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva dobru informiranost. Većina hrvatskih građana (njih 78 %, što je sedam postotnih bodova iznad prosjeka EU-a) navodi da je upućena u mjere koje može poduzeti radi djelotvorne prilagodbe svojeg doma i načina života. Međutim, većina ispitanika (njih 58 % u odnosu na prosjek EU-a od 60 %) i dalje nije upoznata s javnim subvencijama ili financijskim poticajima u prilog takvih nastojanja.
Prioritetne mjere prilagodbe
Kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama na lokalnoj razini, ispitanici u Hrvatskoj ukazuju na sljedeće ključne prioritete:
- rashlađivanje gradova (njih 50 %, što je osam postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 42 %);
- unaprjeđenje infrastrukture – primjerice, boljim sustavima odvodnje, protupoplavnim barijerama, skloništima za zaštitu od nevremena ili otpornim elektroenergetskim mrežama (njih 45 %, što je šest postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 39 %);
- obrazovanje javnosti o obrascima ponašanja kojima će pridonijeti sprečavanju ekstremnih vremenskih pojava i lakše se s njima suočiti (njih 34 %).
Na pitanje tko bi trebao snositi troškove prilagodbe klimatskim promjenama:
- 44 % ispitanika (devet postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 35 %) odgovara da bi to trebala biti poduzeća i sektori koji najviše pridonose stvaranju klimatskih promjena;
- četvrtina ispitanika (njih 26 %) smatra da bi ih svatko trebao snositi podjednako; dok
- njih 11 % navodi da bi ih trebale snositi imućnije osobe putem viših poreza.
Kad je riječ o tome kome bi ponajprije trebalo pomoći u prilagodbi:
- 37 % ispitanika (što je blizu prosjeku EU-a od 38 %) smatra da bi svakome trebalo pružiti podjednaku pomoć;
- njih 28 % (odnosno pet postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 23 %) navodi da bi ponajprije trebalo pomoći ljudima koje žive u najugroženijim područjima; a
- njih 23 % (što je pet postotnih bodova ispod prosjeka EU-a od 28 %) ističe da bi prvenstvo trebalo dati starijim osobama.
Pitanje toga kome bi trebalo pomoći u prilagodbi nadilazi granice nacionalnih prioriteta. Većina hrvatskih građana (njih 72 %, što je 15 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 57 %) svjesna je potrebe da se podrže globalna nastojanja u području prilagodbe te smatra da bi njihova zemlja trebala učiniti više kako bi najranjivijim zemljama u razvoju pomogla u prilagodbi sve većem utjecaju klimatskih promjena.
Osnovne informacije:
Grupa EIB-a
Europska investicijska banka (EIB) institucija je Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njezinih država članica. Financira zdrava ulaganja koja pridonose ostvarenju ciljeva politika EU-a. EIB-ovi projekti jačaju konkurentnost, potiču inovacije, promiču održivi razvoj, unaprjeđuju socijalnu i teritorijalnu koheziju te podržavaju pravedan i brz prelazak na klimatsku neutralnost.
Grupa EIB-a, u čijem je sastavu i Europski investicijski fond (EIF), ugovorila je tijekom 2023. nova izdvajanja u ukupnom iznosu od 88 milijardi eura, od čega 90 % na prostoru Europske unije. Očekuje se da će se tim sredstvima potaknuti ulaganja vrijedna približno 320 milijardi eura, čime će se podržati 400 000 poduzeća i 5,4 milijuna radnih mjesta.
Svi projekti koje financira Grupa EIB-a u skladu su s Pariškim klimatskim sporazumom. Grupa EIB-a ne financira ulaganja u fosilna goriva. Na dobrom smo putu k ostvarenju cilja da u desetljeću do 2030. osiguramo potporu za bilijun eura vrijedna ulaganja u klimatsku i okolišnu održivost, na što smo se obvezali u svojem Planu djelovanja klimatske banke. Više od pola godišnjih izdvajanja Grupe EIB-a okrenuto je potpori projektima koji izravno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi tim promjenama i stvaranju zdravijeg okoliša.
Otprilike polovina sredstava koja EIB izdvaja na prostoru Europske unije usmjerena je prema kohezijskim regijama s nižim dohotkom po stanovniku. To naglašava posvećenost Banke promicanju uključivog rasta i konvergencije životnog standarda.
EIB i prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj
Prošle godine Grupa EIB-a iznova je potvrdila svoju posvećenost zelenoj tranziciji u Hrvatskoj time što je izdvojila 102 milijuna eura za djelovanje u području klime i okolišnu održivost u toj zemlji. Ta sredstva znatno su pridonijela ubrzavanju njezina pomaka prema održivom razvoju, uz stavljanje težišta na energetsku učinkovitost, obnovu gradova te potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima). Podupiremo ulaganja u održivu gradsku mobilnost, energetsku učinkovitost javnih zgrada i širenje otvorenih zelenih površina radi podizanja kvalitete života građana. Privatni sektor u Hrvatskoj jačamo uspostavom ključnih partnerstava s domaćim bankama i financijskim institucijama, pri čemu MSP-ovima i srednje kapitaliziranim poduzećima na raspolaganje stavljamo neophodna sredstva za razvoj zelenih projekata. Ključnim dionicima u zemlji pružamo prijeko potrebne savjete o prelasku na niskougljična prometna rješenja radi smanjenja zagušenja i emisija.
EIB-ova anketa o klimi
Europska investicijska banka (EIB) danas je objavila rezultate sedmog izdanja svoje ankete o klimi. Još od 2018. i uz sudjelovanje više od 24 000 ispitanika, anketa pruža spoznaje o tome kako ljudi u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama razmišljaju o klimatskim promjenama. Ovogodišnju je anketu putem interneta provela agencija BVA Xsight, a ispitanici iz 27 zemalja Europske Unije i iz Sjedinjenih Država na svojim su računalima, tabletima ili pametnim telefonima odgovarali na anketna pitanja u razdoblju od 6. do 23. kolovoza 2024. Više o metodologiji možete doznati ovdje.
[1] Europa nije spremna za klimatske rizike koji ubrzano rastu | početna stranica Europske agencije za okoliš (europa.eu)