Banka EU-a otklanja nedostatke u ulaganjima u inovacije i razvoj

• 2017. odobrena je rekordna brojka od 901 projekta, što je 15% više nego u 2016.
• Više od 78 milijardi eura odobreno je za infrastrukturu, inovacije, okoliš, srednje i malo poduzetništvo
• Predsjednik Hoyer predlaže preustroj radi veće učinkovitosti u financiranju razvoja

“Od svog osnutka 1958. godine, banka EU-a – koja 2018. slavi svoju 60. obljetnicu – uložila je preko bilijun eura na temelju novčanog doprinosa država članica u iznosu od tek 14 milijardi eura”, izjavio je danas Werner Hoyer, predsjednik Europske investicijske banke.

“Za Europljane, tu se radi o sjajnome poslu. Naime, taj bilijun privukao je i druga ulaganja iz privatnog sektora, tako da je ukupno uloženi iznos prešao tri bilijuna eura. Sva ta sredstva utrošena su kako bi Europa postala otvorenija, konkurentnija, jedinstvenija i poštenija te kako bismo tijekom svih ovih desetljeća i mi dali svoj doprinos svjetskome razvoju”, istaknuo je Hoyer na godišnjoj tiskovnoj konferenciji Grupacije EIB u Bruxellesu. “60 godina nakon njezina osnutka, temeljna zadaća banke EU-a – a to je ulaganje u održive projekte širom Europe i svijeta, uz naglasak na područja gdje je ono najpotrebnije – važnija je nego ikada prije. No, ne zadovoljavamo se ostvarenim i neprestano radimo na ostavljanju još dubljega traga”, nadodao je.

Banka EU-a neprestano radi i na unapređivanju svog upravljačkog sustava. Ovog tjedna prihvaćen je prvi Akcijski plan za rodnu ravnopravnost, u kojemu se ogleda opredijeljenost Grupacije EIB za potporu pravima djevojaka i žena i njihovu financijsku uključenost u djelatnosti EIB-a u Europi i šire.

U 2017. godini, banka EU-a:

• odobrila je rekordnu brojku od 901 projekta kojima se podupire malo i srednje poduzetništvo, promiču inovacije, štiti okoliš i pripomaže gradnji ključne infrastrukture;
• osigurala je 78,16 milijardi eura za pomoć ostvarivanu ciljeva politike EU-a u Europi i svijetu, pri čemu je, privukavši privatni kapital, poduprla ukupna ulaganja od oko 250 milijardi eura.

Nedostatak kapitala za rast

U rekordnom broju projekata ogleda se pojačani naglasak koji se stavlja na manje poslove i sve veća potpora koja se pruža inovativnim tvrtkama ne bi li im se pomoglo u rastu. Popunjavanjem praznine na europskom tržištu kapitala za rast, banka EU-a pripomaže jačanju konkurentnosti našeg kontinenta. U 2017. je gotovo 30 milijardi eura izdvojeno za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a blizu 14 milijardi za inovacije. Kao dio Grupacije EIB, Europski investicijski fond (EIF) na tom području igra ključnu ulogu kao najveći pojedinačni izvor rizičnog kapitala u Europi. Tako je EIF protekle godine angažirao financijska sredstva u visini od 9,34 milijarde eura.

Grupacija EIB širi i svoju ponudu savjetodavnih usluga zamišljenih radi prepoznavanja i razvoja projekata u koje se isplati uložiti. Do konca 2017. godine, našim tekućim savjetodavnim poslovima otvorena je mogućnost za ostvarenje novih ulaganja u iznosu od 40 milijardi eura. “Naši stručnjaci na tim poslovima rade većinom u kohezijskim zemljama, što nam omogućuje da dopremo do šireg spektra tvrtki i javnih subjekata kojima je potrebna pomoć u ispunjavanju uvjeta za financiranje njihovih projekata”, kazao je Hoyer.

Ostvarivanje Junckerovog plana

Korištenjem sredstava iz proračuna EU-a i vlastitih sredstava EIB-a u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kao jamstvenog instrumenta kojim upravlja Grupacija EIB, banka EU upustila se u riskantnija ulaganja, čime je umanjila rizik za privatne ulagače i suzbila zazor od ulaganja koji je europsko gospodarstvo gušio tijekom financijske krize. Do kraja 2017. godine, EFSU je kao financijska sastavnica Junckerova plana mobilizirao 257 milijardi eura ulaganja. To znači kako je EFSU dobrano uznapredovao na putu ka ostvarenju 315 milijardi eura ulaganja na temelju jamstva od 21 milijarde eura.

“EFSU je sjajan primjer onoga što je banka EU-a kadra učiniti ne bi li pomogla da se oskudnim javnim sredstvima postigne još više”, naglasio je predsjednik Hoyer. “Pokazuje kako prelazak s bespovratnih sredstava i subvencija na zajmove i jamstva može biti moćno oruđe javne politike. Pozdravljamo produženje Junckerova plana odobreno ranije ove godine. Na temelju pouka izvučenih tijekom ovog razdoblja i naših dobrih dosadašnjih ostvarenja, ponudili smo se preuzeti još veću odgovornost unutar Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje nakon 2020.”

Jačanje učinka razvojnog financiranja

Sličan paradigmatski pomak s bespovratnih sredstava i subvencija na zajmove i jamstva mogao bi biti koristan i za razvojno financiranje. EIB raspolaže jedinstvenim iskustvom u privlačenju privatnih ulaganja. “S našim dioničarima, državama članicama EU-a, i Europskom komisijom započeli smo razgovore o objedinjavanju svojih djelatnosti razvojnog financiranja u posebnu strukturu unutar Grupacije, a radi još učinkovitije provedbe razvojne politike EU-a” izjavio je predsjednik Hoyer.

“Želja nam je pojačati vlastiti učinak i pobrinuti se za još bolju suradnju s drugima”, napomenuo je predsjednik Hoyer. “Na svijetu nema dovoljno javnih sredstava da bi se prevladali globalni razvojni izazovi. Ostvarenje Ciljeva održivog razvoja moguće je financirati jedino kataliziranjem privatnih ulaganja”, pridodao je.

“Multilateralizam se u zadnje vrijeme našao na meti kritika i napada. Banka EU-a i dalje se zalaže za međunarodnu i multilateralnu suradnju. Nitko nije jači ako je sâm. U međupovezanom svijetu smiješno je i pomisliti kako u ostvarivanju globalnog razvoja i blagostanja možemo polučiti uspjeh ako ne djelujemo zajedno,” pridodao je.

Banka EU-a već je i sada jedna od najvećih multilateralnih razvojnih banaka: u 2017. je u projekte izvan EU-a uložila gotovo osam milijardi eura, što čini desetinu njezinih ukupno uloženih sredstava.

Borba protiv klimatskih promjena

Dva žarišna područja njezinih ulaganja izvan EU-a su klimatske promjene i gospodarska otpornost. Banka EU-a najveći je pojedinačni multilateralni financijer projekata borbe protiv klimatskih promjena i ublažavanja posljedica ove ljudskim djelovanjem izazvane globalne ugroze. U njih je 2017. uložila 19 milijardi eura, što čini preko 27 posto njezinog ukupnog financiranja. Banka se drži obveze koju je preuzela, a prema kojoj će u razdoblju od 2016. do 2020. u ovo područje uložiti 100 milijardi eura.

“EIB je najveći multilateralni financijer projekata borbe protiv klimatskih promjena na svijetu, a tim putem ponosno kročimo i dalje. U prosincu, prilikom sastanka na vrhu koji je pod nazivom Jedan planet sazvao predsjednik Macron, najavili smo svoje partnerstvo s Globalnim sporazumom gradonačelnika, kojim supredsjedaju Michael Bloomberg i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič”, kazao je Hoyer. “To partnerstvo primjer je multilateralne suradnje i borbe protiv klimatskih promjena usprkos javnoj politici koja katkad naginje na suprotnu stranu.”

Pomoć u rješavanju migracijskog pitanja

Na zahtjev EU-a, Banka je krajem 2016. pokrenula Inicijativu za gospodarsku otpornost kako bi osigurala šest milijardi eura dodatnih ulaganja za Južno susjedstvo EU-a i zapadni Balkan.

“S humanitarnog, baš kao i s gospodarskog gledišta, najbolje rješenje je ulagati u poboljšanje životnih uvjeta ne bi li se u ljudima probudila nada i smanjio pritisak u pravcu napuštanja vlastitoga doma,” kazao je Hoyer.

Nakon godinu dana, EIB je dosegao 25 posto ukupnog ciljanog iznosa od dodatnih šest milijardi eura. Dodatna ulaganja na ovome prostoru pripomoći će poboljšanju životnih uvjeta i ublažavanju uzroka i posljedica migracija. Više od polovice sredstava izdvaja se za privatni sektor kao potpora zapošljavanju u malim i srednjim poduzećima.

Utiranje puta novim financijskim instrumentima

Grupacija EIB ne samo da je najveći multilateralni zajmodavac, već je i najveći multilateralni zajmoprimac na svijetu. Do sredstava dolazi samofinanciranjem, pri čemu se njezini kreditni poslovi uglavnom financiraju izdavanjem obveznica na međunarodnim tržištima kapitala. Banka je protekle godine od ulagača diljem svijeta uspješno prikupila 56,4 milijarde eura. Deset godina nakon uvođenja prvih Zelenih obveznica, i dalje smo njihov najveći izdavatelj, pri čemu smo od 2007. za klimatske projekte prikupili više od 20 milijardi eura.

Nastavno na uspjeh Zelenih obveznica, banka EU-a razmatra uvođenje nove vrste obveznica koje bi bile povezane s ostvarenjem Ciljeva održivog razvoja, a cilj bi im bio privući više privatnog kapitala za projekte u zemljama u razvoju.

Press conference documents

• Presentation slide [EN]
• Key figures summary [EN]  [FR]  [DE]

Useful links:

• 60 years of the EU bank – Key facts and figures
• Download EIB pictures, footage and other resources for journalists