Uslijed ruske invazije na Ukrajinu dekarbonizacija je postala strateški imperativ za Europsku uniju, napominju Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i Werner Hoyer, predsjednik Europske investicijske banke.
Josep Borrell i Werner Hoyer
BRUXELLES – Ruska invazija na Ukrajinu prisilila je Europsku uniju da ubrza provedbu naše energetske i klimatske politike. Moramo drastično smanjiti našu ovisnost o uvozu fosilnih goriva iz Rusije kako bi Kremlj ostao bez mogućnosti da se sve više koristi energetskim resursima kao sredstvom političkog pritiska.
Geopolitički razlozi za to preklapaju se s nužnošću borbe protiv klimatskih promjena. U posljednjem izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama naglašava se hitnost te zadaće. Ukupne emisije stakleničkih plinova ne bi smjele dalje rasti nakon 2025. ako želimo izbjeći katastrofalan rast globalne temperature. Osim toga, prelazak cjelokupnog gospodarstva na čistu energiju mora se provoditi oprezno i vodeći računa o neizbježnim društvenim i gospodarskim posljedicama kako bi to bila „pravedna tranzicija”.
EU i Europska investicijska banka imaju ključnu ulogu u toj tranziciji. Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i inovativne tehnologije, kao što je zeleni vodik, važno su sredstvo za zaustavljanje ruske agresije, a ujedno pridonose spašavanju našeg planeta od ovisnosti o fosilnim gorivima. Svaki euro koji potrošimo na našu energetsku tranziciju, euro je koji smo uskratili autoritarnoj vladi koja započinje ratove. Svaki euro koji potrošimo na čistu energiju povećava našu slobodu odlučivanja. Svaki euro koji potrošimo pomažući našim međunarodnim partnerima da ubrzaju svoje strategije dekarbonizacije ulaganje je u njihovu otpornost i u borbu protiv klimatskih promjena.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače EU ubrzava svoje planove za energetsku tranziciju kako bi se Europa što prije oslobodila ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. Iako se to neće dogoditi preko noći, nikad nismo imali veći poticaj da to učinimo. Energetsku neovisnost možemo postići uštedama energije, diversifikacijom opskrbe i povećanjem upotrebe obnovljivih izvora energije. Taj proces zahtijeva mobilizaciju na svim razinama, od nadnacionalnih tijela do kućanstava i pojedinaca.
Pritom moramo biti svjesni dvaju važnih ograničenja. Prvo, naša potraga za alternativnim opskrbljivačima prirodnim plinom, iako nužna u kratkoročnom razdoblju, ne smije rezultirati novom dugoročnom ovisnošću koja zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva. To bi bilo skupo, katastrofalno za naš planet i u konačnici nepotrebno s obzirom na druge klimatski osviještene mogućnosti koje su dostupne.
Drugo, ne smijemo jedno usko grlo zamijeniti drugim, odnosno našu pretjeranu ovisnost o fosilnim gorivima zamijeniti pretjeranom ovisnošću o sirovinama koje su potrebne za zelenu tranziciju. Tim je sirovinama bogata tek nekolicina zemalja, među kojima su i one koje ne dijele iste vrijednosti i interese s EU-om. Jačanje strateške autonomije i otpornosti EU-a mora ostati ključni cilj tranzicije.
Europa to ne može učiniti sama. Uspješna borba protiv klimatskih promjena i suprotstavljanje ruskoj agresiji globalni su izazovi koji zahtijevaju globalni odgovor. Rat ruskog predsjednika Putina ojačao je strateške argumente za to da sve zemlje smanje uvoz fosilnih goriva i ulažu više u klimatski prihvatljiva energetska rješenja.
Zbog toga je EU sve aktivniji u klimatskoj diplomaciji. Želimo potaknuti druge da povećaju svoje klimatske ambicije te smo namijenili znatna sredstva za suradnju s partnerskim zemljama kako bi i one mogle prijeći na gospodarstva s nultom neto stopom emisija koja su otporna na klimatske promjene. U okviru europskog zelenog plana i nove inicijative EU-a Global Gateway institucije EU-a i države članice mobilizirat će do 300 milijardi EUR (325 milijardi dolara) ulaganja u zelenu i digitalnu infrastrukturu za svladavanje klimatske, okolišne i energetske krize.
Osim toga, Europska investicijska banka obvezala se da će do 2030. s iznosom od 1 bilijun EUR poduprijeti ulaganja u klimatsku politiku i okolišnu održivost. U okviru svojeg novog razvojnog ogranka, EIB-a Global, banka surađuje s partnerima diljem svijeta kako bi se mobilizirala sredstva za financiranje projekata energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i elektroenergetskih mreža.
Kao dio zajedničkih napora EU-a u okviru inicijative „Tim Europa”, potpora EIB-a za budućnost u kojoj će prevladati čista energija kreće se od ulaganja u solarnu energiju u Senegalu do financiranja energetski učinkovitih vrtića u Armeniji. Banka je također pomogla u uspostavi „partnerstva za pravednu energetsku tranziciju” s Južnom Afrikom, pružila potporu Međunarodnom savezu za solarnu energiju sa sjedištem u Indiji, koji podupire razvoj solarne energije u 105 tropskih zemalja te podržala plan za integrirani sustav upravljanja vodama i sprečavanje poplava u Argentini.
Europska unija spremna je poduprijeti globalnu zajednicu u okončanju ovisnosti o fosilnim gorivima. Ruski rat protiv Ukrajine nije razlog za odgađanje ulaganja u djelovanje u području klime. Upravo suprotno, veća ulaganja u zeleno gospodarstvo osigurat će nam veću stratešku autonomiju. Dekarbonizacija je postala geopolitički imperativ. Pozivamo partnerske vlade u svijetu i međunarodne financijske institucije da nam se pridruže u ubrzavanju financiranja čiste energije. Postizanjem klimatske neutralnosti možemo postići i energetsku sigurnost.