Od srpnja 2015. iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) pokrenuto je 335 milijardi EUR dodatnih ulaganja diljem EU-a. Junckerov plan ostvario je nedvojben učinak na gospodarstvo EU-a i revolucionirao financiranje inovacija u Europi.
Europska komisija i Grupa Europske investicijske banke (EIB) ispunile su preuzetu obvezu mobilizacije 315 milijardi EUR dodatnih ulaganja u okviru Plana ulaganja za Europu – Junckerova plana. Uz potporu proračunskog jamstva Europske unije i vlastitim sredstvima Grupe EIB-a odobreno je 898 operacija, na temelju kojih se očekuje pokretanje ulaganja u vrijednosti od 335 milijardi EUR u svih 28 država članica EU-a. Time je premašen prvotni cilj od 315 milijardi EUR ulaganja postavljen 2015., kada je EFSU pokrenut, te je prevladan investicijski jaz nastao kao posljedica financijske i gospodarske krize. Očekuje se da će se time poboljšati pristup financiranju za 700 000 malih i srednjih poduzeća. S obzirom na uspjeh EFSU-a, Europsko vijeće i Europski parlament prošle su godine dogovorili produljenje njegova trajanja i povećanje kapaciteta na 500 milijardi EUR do kraja 2020.
Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Junckerov plan dokazano je uspješan. Nadmašili smo prvotni cilj 315 milijardi EUR ulaganja te se zahvaljujući djelovanju Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. predviđa otvaranje 1,4 milijuna radnih mjesta i rast BDP-a EU-a za 1,3 %. Financirali smo projekte koji bez EFSU-a ne bi bili mogući i to bez novog zaduživanja – dvije trećine ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Od financiranja radnog osposobljavanja izbjeglica u Finskoj do energije iz obnovljivih izvora u Grčkoj i poljoprivrednih gospodarstava u Bugarskoj, i dalje ćemo proračun EU-a koristiti za ono što se njime najbolje postiže – kao katalizator rasta.”
Potpredsjednik Europske komisije zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen rekao je: „Današnja prekretnica dokazuje da EU predvodi u korištenju privatnih sredstava za opće dobro. Prihvaćanjem tržišno usmjerenog pristupa i strateškim korištenjem proračuna EU-a pružili smo potporu za stotine inovativnih projekata ulaganja i potpomogli rast tisuća malih poduzeća. To je urodilo poboljšanjem europske konkurentnosti i otvaranjem najmanje 750 000 radnih mjesta diljem EU-a. Zahvaljujući Planu ulaganja i naporima država članica pri provedbi nacionalnih strukturnih reformi, ulagačka je perspektiva u Europi svijetla.”
Predsjednik Grupe Europske investicijske banke Werner Hoyer izjavio je: „EIB nazivam institucijom dobrih vijesti, no današnja me postignuća, koja su izuzetna čak i za naše standarde, čine posebno ponosnim. Ostvarili smo ono za što su mnogi prije tri godine tvrdili da je nemoguće. Mobilizacija 315 milijardi EUR u dodatnim novim ulaganjima, većinom iz privatnog sektora, nije bila lagan zadatak. Pokazali smo da je to moguće zahvaljujući odličnoj suradnji EIB-a i Europske komisije, potpori i podršci Vijeća i Europskog parlamenta te iskustvu, svestranosti i zalaganju Banke. U posljednje tri godine Europa je promijenila način financiranja svojih prioriteta. Sada imamo ključ uspjeha – kako s oskudnim javnim sredstvima i okupljanjem privatnog ulaganja postići više za europsko gospodarstvo i građane. Mnogi Junckerov plan sada smatraju dobitnim modelom i od toga nećemo odstupiti.”
Radna mjesta i rast
Prema procjenama ekonomskog odjela EIB-a i Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), operacije EFSU-a već su pridonijele otvaranju više od 750 000 radnih mjesta i predviđa se da će ta brojka narasti na 1,4 milijuna radnih mjesta do 2020. u odnosu na osnovni scenarij. Osim toga, izračuni pokazuju da je Junckerov plan već urodio povećanjem BDP EU-a za 0,6 %, a prema prognozama do 2020. BDP EU-a trebao bi narasti za 1,3 %. Od prikupljenih 335 milijardi EUR dvije trećine sredstava dolazi iz privatnih izvora, što znači da je EFSU ostvario i svoj cilj mobilizacije privatnih ulaganja.
U odnosu na veličinu gospodarstva najveći je učinak ostvaren u državama koje su bile znatno pogođene krizom – Cipru, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj. Iako je učinak izravnih ulaganja u tim zemljama posebno velik, izračuni pokazuju da će kohezijske regije (uglavnom istočnoeuropske države) vjerojatno imati veću korist od dugoročnih učinaka.
Što se financiralo na temelju Junckerova plana?
Junckerovim planom Grupi EIB-a omogućeno je financiranje operacija koje su rizičnije od njezinih prosječnih ulaganja. Projekti s potporom EFSU-a često su vrlo inovativni, provode ih mala poduzeća bez kreditne povijesti ili okupljaju manje infrastrukturne potrebe po sektoru i zemljopisnom području. Kako bi mogla financirati takve projekte Grupa EIB-a morala je razviti nove financijske proizvode, primjerice kreditiranje poduzetničkog duga s obilježjima ulaganja u vlasnički kapital ili investicijske platforme. Osim toga, važno je istaknuti da EIB na temelju Junckerova plana može odobriti veći broj projekata nego što bi to bilo moguće bez potpore proračunskog jamstva EU-a i doprijeti do novih klijenata – tri od četiri poduzeća koja su primila potporu EFSU-a novi su klijenti banke. To dokazuje da je Junckerov plan donio stvarnu dodanu vrijednost.
Zahvaljujući potpori EFSU-a, EIB i njegovo društvo kći za financiranje malih poduzeća – Europski investicijski fond (EIF) uložili su u 898 operacija i omogućili rizično financiranje za 700 000 MSP-ova u nizu sektora i u svih 28 država članica. Prema ulaganjima mobiliziranima iz EFSU-a u odnosu na BDP na vrhu ljestvice nalaze se Grčka, Estonija, Litva, Bugarska i Finska. Primjeri tih ulaganja u rasponu su od ulaganja u inovativna rješenja u zdravstvu u Španjolskoj do ulaganja u kružno gospodarstvo u Češkoj i proizvodnju hrane u Grčkoj. Više detalja i dodatni primjeri projekata mogu se pronaći u informativnim člancima po državi članici i sektoru.
Kako Junckerov plan koristi građanima i poduzećima?
Osim financiranja inovativnih projekata i novih tehnologija Junckerovim planom pružena je potpora drugim ciljevima EU-a, primjerice u digitalnoj, socijalnoj i prometnoj politici. Zahvaljujući EFSU-u:
- novih 15 milijuna kućanstava ima pristup brzoj širokopojasnoj mreži
- izgrađeno je ili obnovljeno više od 500 000 socijalnih i cjenovno pristupačnih stambenih jedinica
- 30 milijuna Europljana ima bolje zdravstvene usluge
- godišnje 95 milijuna putnika koristi poboljšanu željezničku i gradsku infrastrukturu
- 7,4 milijuna kućanstava opskrbljeno je energijom iz obnovljivih izvora
Potpuni pregled koristi objavljen je u godišnjem izvješću o operacijama u EU-u za 2017. Europske investicijske banke.
Savjetodavne usluge i virtualno mjesto sastanka
Još je jedan važan cilj Junckerova plana omogućiti provedbu projekata. Europski savjetodavni centar za ulaganja osigurava tehničku pomoć i savjete projektima u začetcima. Od svojeg zasnivanja 2015. Savjetodavni centar obradio je više od 770 zahtjeva promotora projekata u svim zemljama EU-a. Za više od 50 projekata obrađenih u Savjetodavnom centru osigurana su sredstva iz EFSU-a. Jedan je od njih razvoj projekta socijalnog stanovanja u poljskom gradu Poznańu. Projekt je dobio 42 milijuna EUR zajma uz potporu EFSU-a i njime će se omogućiti izgradnja i opremanje stanova za otprilike 3 000 građana.
Osim toga, do srpnja 2018. informacije o više od 700 projekata dostavljene su Europskom portalu projekata ulaganja – virtualno mjesto susreta koje okuplja promotore projekata i ulagače. Od toga je dosad objavljeno gotovo 400 projekata iz 25 sektora s visokim gospodarskim potencijalom. Prema anketi provedenoj 2017. među promotorima projekata na Portalu, javili su im se ulagači u vezi s 80 % projekata, među ostalim Ecoduna u Austriji, PLD Space u Španjolskoj i Acellere u Njemačkoj.
Kontekst
Plan ulaganja za Europu, Junckerov plan, donesen je u studenome 2014. kako bi se promijenio negativan trend niskih razina ulaganja i potaknuo gospodarski oporavak u Europi. Od srpnja 2018. operacijama Europskog fonda za strateška ulaganja odobrenima u okviru Junckerova plana predviđeno je pokretanje ulaganja u vrijednosti od 335 milijardi EUR. Očekuje se da će se time poboljšati pristup financiranju za približno 700 000 malih i srednjih poduzeća. Europski parlament i države članice postigli su 12. prosinca 2017. dogovor o uredbi kojom se EFSU osnažuje te se ciljni iznos ulaganja povećava na 500 milijardi EUR do 2020. Nova uredba o EFSU-u (EFSU 2.0.) stupila je na snagu 30. prosinca 2017.
EIB, Komisija i Savjetodavni centar nastavljaju promicati uporabu platformi za ulaganja koje okupljaju manje i/ili rizičnije projekte po zemljopisnoj lokaciji odnosno sektoru. Na taj se način omogućuje bolja podjela rizika, lakše privlače privatni ulagači i u konačnici oslobađaju financijska sredstva za pojedinačne projekte. Do lipnja 2018. odobrena je 41 platforma za ulaganja i očekuje se da će mobilizirati ulaganja u iznosu većem od 34,8 milijardi EUR.
U neovisnoj evaluaciji EFSU-a objavljenoj u lipnju 2018. zaključeno je da je jamstvo EU-a učinkovit način povećanja opsega rizičnijih operacija EIB-a i da se njime koristi manje proračunskih sredstava nego u europskim programima dodjele bespovratnih sredstava. Time se naglašava ključna uloga potpore EIB-a za promotore jer se njome tržištu dodjeljuje svojevrsna oznaka i time olakšava prikupljanje sredstava u budućnosti. Osim toga, naglašava se potreba daljnjeg poboljšanja pristupa financiranju za inovacije i povećanja sinergije s drugim programima financiranja Unije.
Komisija je 6. lipnja predstavila svoj prijedlog novog plana ulaganja koji će u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru naslijediti Junckerov plan – Program InvestEU.
Dodatne informacije
Informativni članci po zemlji i sektoru
EIB i EFSU: popis svih projekata
Pratite InvestEU na Twitteru: #InvestEU
