- Sudeći po rezultatima nove EIB-ove ankete, većina gradova s prostora Europske unije namjerava povećati ulaganja u borbu protiv globalnog zagrijavanja i širenje javnih stambenih, obrazovnih i zdravstvenih kapaciteta.
- Među anketiranim jedinicama lokalne samouprave s prostora EU-a, u iduće tri godine njih 56 % utrošit će više sredstava za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, dok će ih 53 % povećati proračunska izdvajanja za društvenu infrastrukturu.
- Uz ustaljena bespovratna sredstva iz domaćih izvora i fondova EU-a, gradovi širom Europe sve su skloniji iskorištavanju novih izvora financiranja za potrebe razvoja.
Prema rezultatima nove ankete Europske investicijske banke (EIB-a), većina europskih gradova kani utrošiti više sredstava za borbu protiv klimatskih promjena te povećanje javnih stambenih, obrazovnih i zdravstvenih kapaciteta. Naime, EIB-ova Anketa jedinica lokalne samouprave iz 2025. pokazuje da je njih 56 % predvidjelo veća ulaganja u smanjenje emisija stakleničkih plinova, a njih 53 % namjerava povećati proračunska izdvajanja za društvenu infrastrukturu tijekom iduće tri godine.
EIB je svoje izvješće objavio upravo danas kad se u Bruxellesu održava i skup Europskog odbora regija na kojem se raspravlja o potrebama za ulaganjima u gradska područja na prostoru Europe te potpori ostvarenju programa politike EU-a za gradove.
Anketom su obuhvaćene 1002 jedinice lokalne samouprave s prostora EU-a, koje se veličinom kreću u rasponu od nekoliko tisuća do više stotina tisuća stanovnika, a sve zajedno broje oko 26 milijuna žitelja (što čini približno 6 % ukupnog stanovništva u 27 država članica EU-a). Zastupljene su jedinice lokalne samouprave iz svih država članica, a uzorak se kreće u rasponu od po pet na Cipru i u Luksemburgu, pa sve do 107 u Italiji i 131 u Njemačkoj. Kao i u prethodnoj anketi iz 2022., istraživanjem nisu obuhvaćeni glavni gradovi i izvaneuropska područja, a svi gradovi koji su u njemu sudjelovali pristupili su mu na anonimnoj osnovi.
Premda su bespovratna sredstva iz domaćih izvora i fondova EU-a jedinicama lokalne samouprave i dalje glavni izvori financiranja infrastrukture, iz novog izvješća vidljivo je da ih je više od pola (njih 61 %) zainteresirano za razmatranje drugih mogućnosti financiranja. Tu bi se, recimo, moglo raditi o pretvaranju bespovratnih sredstava u jamstva koja bi se potom koristila za pribavljanje sredstava na višim razinama, primjerice od institucija poput banaka.
„U doba sve većih izazova moramo se pobrinuti za to da se svakim uloženim eurom ostvari najveći mogući učinak”, izjavio je potpredsjednik EIB-a Joanis Cakiris. „To podrazumijeva i posezanje za inovativnim financijskim rješenjima ne bi li se jedinicama lokalne samouprave pomoglo u bržem djelovanju u području klime i ostvarivanju drugih ključnih prioriteta. EIB je i dalje posvećen suradnji s europskim gradovima na razvoju i provedbi mehanizama koji su im potrebni za izgradnju održivije i otpornije budućnosti.”
EIB-ova anketa jedinica lokalne samouprave pruža sveobuhvatan i iscrpan uvid u razvojne planove njihovih nadležnih tijela, na koje otpada oko 54 % javnih ulaganja na prostoru EU-a. Kad je riječ o djelovanju u području klime, na jedinice lokalne samouprave otpada oko 60 % ulaganja.
Osim što ukazuje na to da većina gradova s prostora EU-a kani povećati ulaganja u smanjenje emisija, najnovija anketa pokazuje i to da ih je otprilike pola predvidjelo veća izdvajanja za prilagodbu klimatskim promjenama. To područje djelovanja obuhvaća zaštitu od ugroza kao što su poplave i požari.
„Jedinice lokalne samouprave iz svih dijelova Europe pokazuju čvrstu predanost zelenoj tranziciji”, izjavila je glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella. „Pretvaranje te predanosti u opipljiva ostvarenja iziskivat će stalnu političku i stratešku potporu na svim razinama.”
Prema najnovijoj anketi, mnogi gradovi s prostora EU-a i dalje su suočeni s problemom manjka stručnjaka kvalificiranih za obavljanje procjena utjecaja na okoliš te inženjera osposobljenih za provedbu projekata. Čak 30 % jedinica lokalne samouprave navodi da im upravo u tim područjima nedostaje stručni kadar.
EIB pomaže u prevladavanju tog izazova tako što gradovima pruža stručne savjete o tehničkim, financijskim i strateškim pitanjima. Naime, EIB-ovi inženjeri i ekonomisti procjenjuju svaki projekt koji se financira sredstvima banke. Ta stručna pomoć dostupna je i u obliku savjetodavne podrške nositeljima projekata, državnim, regionalnim ili lokalnim vlastima te financijskim posrednicima.
Osnovne informacije
EIB
Europska investicijska banka (ElB) institucija je Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njezinih država članica. Okosnicu našeg rada čini osam ključnih prioriteta, pri čemu financiramo ulaganja koja pridonose ostvarenju ciljeva politika EU-a poticanjem djelovanja u području klime i okoliša, digitalizacije i tehnoloških inovacija, sigurnosti i obrane, kohezije, poljoprivrede i biogospodarstva, socijalne infrastrukture, unije tržišta kapitala te snažnije Europe u mirnijem i prosperitetnijem svijetu.
Grupa EIB-a, u čijem je sastavu i Europski investicijski fond (EIF), ugovorila je tijekom 2024. nova izdvajanja u iznosu od gotovo 89 milijardi eura za više od 900 projekata visokog učinka, čime je povećavala konkurentnost i sigurnost Europe.
Svi projekti koje financira Grupa EIB-a u skladu su s Pariškim klimatskim sporazumom, na što smo se obvezali u svojem Planu djelovanja klimatske banke. Gotovo 60 % godišnjih izdvajanja Grupe EIB-a okrenuto je potpori projektima koji izravno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi tim promjenama i stvaranju zdravijeg okoliša.
Promicanjem integracije tržišta i mobilizacijom ulaganja, Grupa je poduprla nova ulaganja u rekordnom iznosu od preko 100 milijardi eura za energetsku sigurnost Europe u 2024. te mobilizirala 110 milijardi eura kapitala za rast start-up tvrtki, poduzeća u fazi širenja i europskih inovatora. Otprilike polovina sredstava koja EIB izdvaja na prostoru Europske unije usmjerena je prema kohezijskim regijama s nižim dohotkom po stanovniku od prosjeka EU-a.
Visokokvalitetne i aktualne fotografije našeg sjedišta za potrebe medija dostupne su ovdje.
Europski odbor regija
Europski odbor regija skupština je regionalnih i lokalnih predstavnika i predstavnica iz svih 27 država članica EU-a. Osnovan je 1994. slijedom potpisivanja Ugovora iz Maastrichta, a zadaća mu je uključiti regionalne i lokalne vlasti u postupak donošenja odluka EU-a te ih izvještavati o politikama EU-a. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija savjetuju se s Odborom o područjima politika koje utječu na regije i gradove. Svih 329 punopravnih i 329 zamjenskih članova i članica Europskog odbora regija mora imati izborni mandat u izabranoj skupštini u svojoj regiji ili gradu, odnosno mora biti politički odgovorno takvoj skupštini.